Vijest je već poznata, sportska lučica Zenta je data županijskoj Lučkoj upravi na upravljanje kako bi ju se spasilo. To je vijest a i povijest je zanimljiva o toj mladoj/staroj curi koja je kao luka prošla u životu baš sve od svog rođenja 1934. godine. Možda bi “miritala” i svoju knjigu, ali u ovom trenutku je ta luka za spas zaslužila da se ukratko ispriča njen identitet.

Zove se sportska lučica Zenta, a u njoj je i sportsko društvo pomorski nastrojenih prijatelja mora, ribara, ronilaca, jedriličara... Toliko je tu opravdano i plemenito potrošenih života da nije lako sve zgusnit u jedan kompjutorski “fajl”. Ali lako je prepoznat tu poemu sa Zente. Jer se i prepoznaje i pamti po svemu, po običajima i sitnicama koje život znače.

CURE LIPOTICE, BUDY, O’HARA

Zenta je lučica smještena na južnom dijelu splitskog poluotoka, na području gradskog kotara Bačvice. Puno stariji će se sjetiti da se najprije bacilo picigin na Bače, a onda po zvizdanu se krenilo najprije na Ovčice do Bača, pa na Firule i glavni cilj je bio Zenta di su se u najlipšim kostimima kupale „prva liga“ splitske lipotice.

Bilo je to na sikama i na pločama uz more, a poslije će tu bit vraga i po noći jer će se pokrenit glasoviti disko Budy u prostorijama koje će s godinama izrast u Poškov disko Shakespeare a da se ne govori o kultnom golemom disku O'Hara.

ĐURĐICA BJEDOV, MILIVOJ BEBIĆ, DUBRAVKO ŠIMENC

Spominjući Pošk nadiru sjećanja o vaterpolistima, među najvećima, naš vaterpolski Messi – Milivoj Bebić, čuvena šestica Poška koji je osvajao i euro-trofeje.

Na tom bazenu je odrasla i Đurđica Bjedov, zlato i srebro olimpijade u Meksiku, a od 1996. do 1998. je za Pošk igrao jedan od najvećih svjetskih vaterpolista Dubravko Šimenc.

Dok smo ka dica s Bačvica poslije picigina trčali za lipim curama na Zentu, dotle se gradilo bazen pa su se na Poška na Zenti odigrale čudovišne utakmice. A i plivačka natjecanja. I onda dolazi doba lučice s brodima i vezovima, pa društvenim životom na tim daskama. Niknut će i Kalafatić, jedno vrime najposjećeniji restoran s lipim štekatom na otvorenome, uz more. A tek ime? Kalafatić, 'oće se reć da je u pitanju spiza za lizat prste isto ka i brodi šta ih kipar iskleše u drvu, kipar i stari kalafat.

OLIMPIJAC KLJAKOVIĆ GAŠPIĆ

Sve to pomalo čini brend  Zente koji treba nastaviti. Zato je dobro da je Zenta došla u ruke ozbiljne kontrole i to Lučke uprave koja brine o pomorskoj sigurnosti i redu ali i o životnoj svakodnevici specifičnih lučkih prostora koji odišu originalnim obilježjima mediteranske kulture egzistiranja, može se reći po „običajnom pravu“ našega maloga mista, prototipa ne samo Srednje nego Dalmacije uopće.

Zenta u svojoj prošlosti čuva i tu osobnost da je prema jednom tumačenju dobila ime po brodu, ali ima još puno verzija te vrsti njenog podrijetla.  Svakako je Zenta doživjela niz afirmacija u svim fazama njene prošlosti pa je u moderno doba njen najveći uspjeh vezan za mladost, za školu jedrenja, za danas prepoznatljiv jedriličarski klub koji je lansirao velika imena klase olimpijca Ivana Kljakovića Gašpića. Jedriličarska jezgra Zente jedri bez sustajanja, priređuje regate kao na slici dr Damira Kraljevića Božićnu regatu godine 2019. I nema kraja pravim sjećanjima, to je Zenta puna sentimenta.