Toliko je Hrvatska u prednosti kao zemlja atraktivna cijelom svijetu s morem, lukama, plažama, kulturnim happeningom koji se na njenim obalama odvija stalno i s povijesnom baštinom kao s pomorstvom i drugim vidovima njenog izvornog i originalnog stvaralaštva da tu nema zbilja nema kraja. Ulazite u samoposlugu a iz nje nadire ekspedicija Nepalaca, znaju oni da i mi imamo Himalaju na otoku Braču (Vidova gora), ali i na kopnu Velebit, Dinaru, Bjelolasicu… a posvuda može se stići začas.
KULTURA SAMONIKLOG BLAGA
Nije samo palo s neba nego se i brine o tome blagu. Luka je dragocjenost i također jedna od atrakcija, na primjer Srednje Dalmacije, a ta je kultura i samonikla na jedan način jer hrvatski je domaćin odrastao brineći o takvim vrijednostima i prednostima pa ne možeš ostavit brod da skapava negdje gdje ga je more bacilo.
U ovoj godini najveći radovi u Srednjoj Dalmaciji odvijaju se u Bolu na otoku Braču i u Omišu na obali. Bit će to nove i prve takve luke u povijesti tih gradova. Ali radi se i gradi posvuda, u sezonu će ući gotovo svi s nekim novinama i obnavljanjima, Sućuraj na krajnjem jugoistoku Hvara, Supetar i Milna na Braču, Stomorska, Rogač, Maslinica na Šolti…
Zamislite kad se dovrši luka Omiša – dobit će se brodsku liniju do Pučišća na Braču, znači otok će kao pristaništa za bitne veze imati Supetar, Pučišća, Sumartin, Bol, Milnu, Sutivan…
KUŠANJE I 17 MEDALJA
A nitko tko osvane na otocima Srednje Dalmacije neće ostati ni žedan ni gladan. I tu se Hrvatska predstavlja sa svjetskim „igračima“ u vinogradu, u konobi, među bačvama.
Odzvanja Mondial de Bruxelles: Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu, Hrvatska osvaja ukupno 17 medalja, dalmatinski vinari 4 zlatne medalje i 2 srebrne među kojima i zadarska vinarija Fiolić.
Kušanja vina bilježe se u Splitu, od ukupno 8 osvojenih zlatnih medalja, Dalmaciji su 4 donijele vinarije Grabovac, Prović, Testament i Ško vina. Vina u redu kao nekad za kruh. Ima ih – kao vina: Bastian i Fakin, vinarije Fiolić i Merga Victa, pa Belje, Kutjevo, Markota, Royal Hill i Jakovac, te vinarije Dešković i Bedekovich.
U vinskom svijetu ima i hrvatskih aduta, Miljenko Grgić je kao sinonim. Utemeljena je njegova nagrada, zna se za njegov opus, američki „zinfandel“, zapravo crljenak kaštelanskih vinara.
HOST BEZ VITRA
Hrvatska se ima snage na svjetskoj sceni pokazati i s kamenim svjetionicima pa se bilježi i stogodišnjica u vrijeme kad svjetionik Savudrija kraj Umaga bilježi 200 godina svoga rada. Bajka mora i kamena. A kako je davno nekada bilo, podsjetite se primjerice uplovljavajući u najveću uvalu na Jadranu, u višku luku, Uvalu sv. Jurja, pa tako se sjetite i Češke vile na lijevoj obali goleme luke i otoka Host s lanternom pogledom prema desnoj obali uvale. Češka vila je san iz mladosti, a Host je ljubav mladih s Visa koji su (dok su još bili mladi) htjeli tu osnovati i utemeljiti jedriličarski klub, ali… nema vitra, nema ga u krmu na utjecajnim provama. Svakako je Hrvatskoj lakše, priznajmo kad uživamo u zlatu nagrađenih vina, plaža, luka, umjetnika kraja koji već na početku vride zlata.