Nakon svih rekorda i prekretnica u evoluciji hrvatskog turizma zadnjih sezona, ova u 2017. godini čeka se kao spektakularni vatromet na svjetskoj sceni. Veljača je, a ima vijesti s početka nove godine, kao na primjer iz Supetra, da turisti od lani još nisu otišli. To bi bila ta hrvatska priča o turizmu bez sezone, o non-stop turizmu, kao avanturizmu, i o Hrvatskoj za sva četiri godišnja doba, od Sljemena pod snijegom do Jadrana pod suncem.
GALAPAGOS SREDNJEG JADRANA
Pustolovni duh hrvatske interpretacije u turističkoj ponudi dokazuje se maštovitošću i kreativnim gostoprimstvom pa svaki čas osvane neka nova ideja potpuno jedinstvena kao što će ovog ljeta 2017. biti hit iz malog mjesta Postira na otoku Braču, a to je organiziranje prvog svjetskog prvenstva u branju maslina.
Hrvatska kao novitet na pustolovnoj turističkoj karti svijeta šarmira brendovima teške kategorije kao što su Dubrovnik ili Plitvička jezera, ali na sve strane u Hrvatskoj izviru novi potencijali kao što su mitska i čudesna mjesta još nedirnuta u smislu turističke eksploatacije. Za primjer je dovoljno navesti Palagružu s cijelim akvatorijem tog čarobnog mjesta na potpuno otvorenom moru usred Jadrana, na pučini kojoj bi se moglo prišiti nadimak Galapagosa srednjeg Jadrana, dakle Srednje Dalmacije.
A Srednja Dalmacija kao srce Jadrana nudi se turističkim pustolovima i nautičarima s pedesetak luka u koje uplovljavate kao da ste otplovili s koljena na koljeno u stara vremena, otprilike kako s kopna «uplovljavate» u srednji vijek Dubrovnika.
Karakter hrvatskog turizma izaziva svakog putnika pa tako zadnjih sezona male revolucije događaju se sa Splitom i Zagrebom koji sve više zadržavaju svoje turiste koji su još do jučer ta urbana raskrižja tretirali isključivo za transfer. I te promjene zbivaju se zahvaljujući bogatoj i maštovitoj hrvatskoj ponudi.
DRUGA OBALA SPLITA
Poput Zagreba, Splita i drugih urbanih destinacija, veliku revoluciju u turističkom plasmanu doživljava i Supetar na otoku Braču. Jer trajektnom povezanošću sa Splitom poput autobusa Supetar postaje predgrađem Splita, te prestaje biti samo transfer za glamurozni Zlatni rat Bola na južnoj obali otoka i za ostala predivna bračka mala mjesta.
Moglo bi do velike atrakcije doći ako se iskoristi ta ideja o predgrađu Splita pa cijela sjeverna obala otoka Brača postane privlačna druga obala Splita, odmah tu, preko puta.
Jer na toj obali otoka Brača privlači sedam starinskih dalmatinskih gradića, Povlja, Pučišća, Postira, Splitska istočno od Supetra, te Mirca i Sutivan zapadno od Supetra.
Postira su nekad bila poznata po neobičnom festivalu Postirske fraje dok su još bili mladi na primjer Arsen Dedić, Vice Vukov i njihovi suvremenici. I nikad se to malo misto nije predalo. Svaki čas smisle nešto novo. Poznata je za desert «hrapaćuša», tradicionalna bračka torta, te drugi specijaliteti među kojima nikad ne fali iznenađenja kao što je na primjer ponoćna regata u samome portu Postira, a upravo je u toku obilježavanje velikog jubileja tvornice sardina s tradicijom od 110 godina koju na svjetskoj sceni proizvodima održavaju već dugo Bezmalinovići, otac i sin, Niko i Mislav. Bave se i turizmom jer će Postira dobiti zanimljiv hotelski adut s brendom te tvornice sardina.
A jedinstveno svjetsko prvenstvo u branju maslina održat će se na kraju sezone 2017. u listopadu kad je stađun od branja maslina. Već postoje i pravila, a organizatori Poljoprivredna i Turistička zajednica Postira tvrde da je to prvi takav događaj na svijetu pa će ga i zaštititi kao ideju. Brač je zbilja otok maslina, a Postira pravo maslinarsko mjesto iako sve vrvi po Braču od maslina pa postoji i neobična uvala Maslinova.
MORE KAO ULJE
Čarolija masline, naravno, jest maslinovo ulje pa će taj već općepoznati hit, svjetski rangiran, biti jedan od uočljivih magneta za turističku ponudu i to na tradicionalnom bračkom kulinarskom festivalu u Supetru, još jednom događaju s pečatom svjetskog šampiona. Nema kraja u toj bračkoj ponudi ako se sjetite Vidove gore i letačkih atrakcija, pa Bola i umjetničkih samita poput festivala grafita i grafitera, zatim izazova u pustinji Blace i bezbrojnih biciklističkih staza poslije čega je teško odoljeti bračkoj janjetini u selima na brdovitoj unutrašnjosti otoka.
Eto koliko tu ima razloga da se županijska Lučka uprava brine o pedesetak gradića i malih mjesta, to jest pripadajućih luka Srednje Dalmacije koje moraju sa sigurnošću dočekati svakog pomorca do onih turističkih sezonaca i pustolova, što je u osnovi definicija i razlog privlačnosti te kreativne čovjekove djelatnosti kao što je izazov svakog puta, ali puta koji ima i svoj cilj stići do neke luke.
.