Sveti Nikola svake godine oko onoga Slamnigova stiha u “Barbari” - “Kupit ću sviću svetome Niki” - okupi baš sve pomorce. A pomorci su i svi drugi koji ih na svoj način prate. Svakako značajnu ulogu igra i Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije, patron svakog novog metra privezišta, rive, luke, obale, dakle najvažnijeg u svakodnevici svakog pomorca jer riječ je o onome sidru, elementarnom zakonu svakog isplova… Samo se sjetite da je lako izać na more, ali nije se lako vratit’.

Štovanje 6. prosinca i zaštitnika svih ljudi od mora eto tako poprima izuzetnu pozornost jer se radi o fenomenu, ikoni, filozofiji naviganja, običajima i tradiciji, kulturi i povijesti, uvelike i o nacionalnoj baštini, naslijeđu, prepoznatljivosti podneblja. Čestitku za Dan pomoraca i brodara uputio je i ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić, a tradicionalno je u Srednjoj Dalmaciji obilježen blagdan svetog Nikole tog istog dana, 6. prosinca.

Komiža je grad na otoku Visu koji na sve moguće načine tradicionalno obilježi blagdan sv. Nikole, od običaja paljenja starog broda, do svih drugih manifestacija koje pokazuju bogatstvo pomorske tradicije ovog podneblja. A zanimljiva je ovom prigodom još jedna vječna priča povijesno vrijedna i dostojna hrvatske pomorske i kulturne baštine.

Stari Tragurium, Trogir koji je sa svojih 2500 godina stariji i od Splita, a jedinstven je svakako kao grad koji je kompletan pod zaštitom UNESCO-a, zapravo je otok koji u ta drevna vremena pripada Issi, centru domovine starih Grka koji su na taj stari otok Vis došli iz Siracuze. Milenijska je veza Trogira i otoka Visa, iz hrvatskog ugla gledano, prava “prapovijesna i kulturna baština”, još i prije dolaska Hrvata.

Komiška fešta svetoga Nikole uvijek je velik blagdan za pomorce, a evo i Trogir ima svoj prilog izuzetno štovanome blagdanu. Kamena ploča ugrađena u južni zid samostana sv. Nikole u Trogiru potječe iz 3. stoljeća prije Krista, a to se odnosi na doba kad je Tragurium kao otočić pripadao Issi.

Svakome pomorcu drago je kad zapali sviću svetome Niki prisjetiti se tih priča iz davnine. Trogirska storija govori o crkvi sv. Nikole i obilježavanju 950 godina te objavljivanju i predstavljanju zbornika “Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru”.

Isto tako valja znati da su benediktinci s Biševa prešli na Vis te na brežuljku iznad današnje Komiže, gdje se već vjerojatno nalazila predromanička crkvica, izgradili crkvu te samostan u 13. stoljeću posvećen svetome Nikoli. Svake godine se pred crkvom o blagdanu upriliči veliki obred iznošenjem kipa sv. Nikole i procesijom te simboličnim činom spaljivanja islužena broda, na rukama dovučena s komiške rive.

Ritual sjedinjenja ceremonije kršćanskoj pobožnosti s univerzalnom simbolikom preporoda i obnove izuzetan je događaj koji tradicionalno privlači pozornost turista. A i uz južne zidine grada Trogira smješteni su benediktinski samostan i crkva sv. Nikole (nekoć sv. Dujma), pa se tako i “bajkovito” nastavlja ta povijesna veza Isse i Trogira.

Zanimljiva je uloga benediktinskih koludrica… Pojam Kairos u Trogiru označava i trenutak osnivanja ženskog benediktinskog samostana 1064. godine pa je 6. prosinca i blagdan sv. Nikole dan proslave 950. godišnjice jedinstvenog primjera neprekinutog postojanja, s dužom neprekinutom tradicijom od drugih benediktinskih ženskih samostana koji postoje u Šibeniku, Zadru, Hvaru, Krku, Pagu, Cresu, Rabu…

– Gotovo tisućljetno neprekinuto trajanje ovog samostana govori o kontinuitetu duhovnog i kulturnog uzdizanja, kako samih koludrica, tako i naše šire zajednice, našega grada Trogira i naše domovine – kaže nekidan za Slobodnu Dalmaciju madre Ivana Šeravić, glavarica samostana. Nekidan je u Trogiru predstavljen zbornik radova “Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru” uz riječi dr. don Mladena Parlova da zbornik sabire kulturnu, povijesnu i duhovnu baštinu samostana.

Za Zbornik su pisali brojni eminentni stručnjaci, kazao je gradonačelnik Stipčić, a posebno je o Zborniku govorio i dr. sc. Radoslav Buzančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, naglasivši kako je zbornik što ga je priredila Vanja Kovačić, enciklopedijsko zdanje koje na nekoliko stotina stranica vrlo iscrpno pokazuje tisućljetnu povijest iznimno važnog, najstarijeg benediktinskog samostana na tlu Hrvatske.

Komiža i Trogir tako su nepobitna svjedočanstva pomorske tradicije, običaja, povijesti i kulture po čemu nas prepoznaje i svijet (koji put i bolje nego mi sami), a dobro je ovako za jedan izuzetno popularni blagdan svetoga Nikole prisjetiti se svih aspekata 6. prosinca, pa i toga da je i svaka županijska lučka uprava jedan suvremeni zaštitnik pomoraca.