Suradnjom Ministarstva obrane s Ministarstvom kulture i medija – Konzervatorskim odjelom i Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu, Turističkom zajednicom i Općinom Jelsa te Udrugom "Prijatelji otoka Šćedra" u podmorju toga škoja (južna strana otoka Hvara) otkriven je treći netaknuti antički brodolom. Do tog otkrića došlo je u sklopu uvježbavanja protuminskih ronitelja flote Hrvatske ratne mornarice i Ratne mornarice Talijanske Republike u akvatoriju Srednjeg Jadrana.

▪ Eto, Milostivi otok, kako su Šćedro zvali u srednjem vijeku, otkrio nam je i treći netaknuti antički brodolom u svom podmorju. Drvena galija koja je prevozila vinske amfore proizvedene u helenističkoj južnoj Italiji ili Siciliji potonula je pored Šćedra u 3. stoljeću prije Krista. Brod je možda plovio baš do helenističkog Farosa u današnjem Starome Gradu na otoku Hvaru. Drvena konstrukcija broda s vremenom je istrunula, ali na morskom dnu ostale su ležati amfore nevidljive ljudskom oku s kopna, ali i roniocima – kazala je Tea Katunarić Kirjakov, istaknuta splitska arheologinja i povjesničarka umjetnosti s Umjetničke akademije u Splitu.

Lokacija spomenutog brodoloma nalazi se na 50 metara dubine, a u njezinu pregledavanju je uz gospođu Katunarić Kirjakov sudjelovao i Saša Denegri, podvodni arheolog Ministarstva kulture. Oni su potvrdili da je riječ o jednom od najstarijih antičkih brodoloma u Jadranu, odnosno da se brodolomi kod otočića Šćedra datiraju u 3. pa u 3. na 2. i 2. na 1. stoljeće prije Krista.

▪ Inače, to je vrijeme postpune uspostave rimske vlasti na Jadranu gdje živi ilirsko stanovništvo, a na Visu i Hvaru nalaze se helenističke kolonije Issa i Faros. Recimo i to da je u tijeku izrada fotogrametrijskog 3D-modela nalazišta koji će nam omogućiti cjeloviti uvid u ovo senzacionalno otkriće. Buduća će istraživanja dati odgovor na pitanje kakva je nesretna sudbina zadesila mornare i brod koji nikada nije stigao do sigurne luke – zaključila je Katunarić Kirjakov.

Dodajmo na kraju da su autori fotografija s pripadnicima HRM-a – sami pripadnici HRM-a. 

                                                                                                                                                                                    Mirko Crnčević