I 2400 godina poslije, na svoj rođendan, Stari Grad na Hvaru jedri spektakularni vremeplov s vjetrom u krmu svoje Hrvatske. Sve se u Starom Gradu odigralo u korist turističke budućnosti Hrvatske - tako dobro da se već sad (figurativno osmišljeno) može govoriti o još većem spektaklu za rođendan nakon novih 2400 godina, dakle 4800. A zamislite tek rođendan u povodu 50 stoljeća (5000 godina) hvarskog Paiza, starog Starog Grada Hrvatske.

BAJKA BRODOVA

        Sliči na bajku. Ali tako je Stari Grad prije 2400 godina i nastao kad su stari Grci iz Parosa otkrili taj četiri milje duboki zaljev i potencijalnu luku koja je i danas, u suvremenim okolnostima svakodnevice čovječanstva – temeljni civilizacijski doseg u komunikaciji i prometu ljudi i ideja.

       Sliči na bajku i doslovno. Jer baš tako je izgledao Stari Grad na Hvaru 9. rujna u noć kad je u zaljevu krenula flota kao živa povijesna izložba i jamstvo hrvatske maritimne baštine kroz stoljeća s originalima njene tradicijske i svijetu prepoznatljive brodogradnje u rasponu od batana, kaića, gajeta i leuta, do trabakula, jedrenjaka i uopće brodova svake vrsti ovisno o namjeni budući je svaka pa i hrvatska povijest bez broda nezamisliva.

       Moglo bi se reći – u početku bijaše brod! Zato je ta rubrika i pokrenuta zadnjih godina u Lučkom vjesniku/Port Newsu, časopisu županijske Lučke uprave namijenjenom poput brevijara svakome pomorcu, nautičaru i turisti na moru Srednje Dalmacije u arhipelagu Splitsko-dalmatinske županije. Što je to brod? To ime rubrike, ujedno i pitanje, zapravo je odgovor o postanku Starog Grada otprije 24 stoljeća. Istodobno je to i odgovor na pitanje postojanja svih ljudi i institucija koje brinu o gospodarskom dobru kao što je Luka uopće, kao pojam sigurnosnog preduvjeta za sve o čemu pričamo i na čemu radimo, gradimo... i to koliko dugo? Evo već 2400 godina.

SMISAO LUKE

       Nije slučajno da u Srednjoj Dalmaciji postoji baš pedesetak luka većih i manjih gradića, od Zaostroga i Gradaca na krajnjem jugu do Trogira i Marina, Vinišća na sjeveru obale Srednje Dalmacije, pa na otocima te predivne obale, Velom i Malom Drveniku, Šolti, Braču, Hvaru, Visu... A može se reći i na Palagruži gdje je i jedan papa našao lijepo utočište.

      Lijepo je biti jedinstven, ali još ljepše je biti u društvu jedinstvenih.

      Tako i Stari Grad na Hvaru kao najstariji gradić u Hrvatskoj podupire povijest svoje domovine poput krova nad njenom baštinom, ali ne sam nego u prijateljstvu i povijesnoj suradnji s još jednim najstarijim gradom Hrvatske a to je Vis. Gradić na otoku Visu u slično golemoj uvali, Jurjevoj, najvećoj na Jadranu, koju su također prepoznali stari Grci prije otprilike tu negdje 2400 godina. Stari Grad ili kako ga zovu Paiz njegovi mještani i Issa, stari Vis, jamstvo su kojim se može dičiti hrvatsko pomorstvo i uopće maritimna hrvatska baština.

HRVATSKI BREND

       Taj hrvatski brend prepoznali su svjetski dušebrižnici maritimne kulture i tradicije brodograditeljstva kao neponovljivo izuzetne umjetnosti i dizajna u funkciji čovječanstva od njegovog postanka. Uzor i uzorak te priče svakako je hrvatska falkuša, dakle umjetničko djelo starih kalafata, brodograditelja i ribara koji su od toga živjeli od starih vremena, pa je taj primjer hrvatskog maritimnog ugleda doživio i najveće priznanje na svjetskoj izložbi u Lisabonu 1998. godine.

       Sve su to razlozi da Hrvatska, po obavezi i prema svijetu, najveću moguću pažnju posveti ovim hrvatskim vrijednostima, toj strani njene povijesti i baštine kako bi povećala svoj ugled u svijetu i još više podigla značaj brenda hrvatskog turizma. Hrvatska se može uistinu ponositi s tako starim izvorištima svjetske kulturne i maritimne baštine kao što su najstariji hrvatski gradići Issa na otoku Visu i Paros na otoku Hvaru, dakle Vis i Stari Grad. Ta je afirmacija potvrđena i sa samog hrvatskog vrha jer je ukupna svečanost 2400 godina Starog Grada postavljena na odgovarajuću visoku razinu činjenicom da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović preuzela pokroviteljstvo proslave i posjetila stari Paiz za njegov rođendan.

ŠARM PAIZA

        Posljednja i valja se nadati najvažnija činjenica ove proslave u malome a tako starome Starome Gradu svakako je ocjena i procjena da se za 2400-ti rođendan Stari Grad definitivno prometnuo u nautičarski, pomorski centar s posebnim odnosom prema maritimnoj kulturi i brodograditeljstvu, a do prije nekoliko godina bio je lipo, malo, smišno, samozatajno, skriveno starinsko ribarsko i težačko misto s puno umjetnika i pjesnika, šarmantno za one koji bježe od turističkog glamura. Trenutno je i Stari Grad postao turističkom mekom ali sad mu je cilj da u toj svojoj novijoj povijesti za novih 2400 godina projektira sama sebe u Paiz koji će uz turistički bum istodobno zadržati i svoj malomišćanski identitet kojim je i privukao sve uspjehe zadnjih ljeta.