Sezona je tu, nove rive u pedesetak nezaboravnih malih mjesta Srednje Dalmacije raširile su ruke ljudima s mora, tako da se gost može sklonit od nevere, može se vezat kad god mu padne na pamet, može prenoćit, ili svratit u mjesto za razgledat ga i upoznat se s kulturom i tradicijom ovoga kraja.
RAZMJENA GOŠĆENJA
A tek običaji! Uz njih ide podsjećanje, neka vrst očuvanja tradicije, kulture i baštine, međutim, sve su to navike jednog vremena koje nas napušta. A dolazi doba isključivo turizma u kojemu razmjenom dobara, gotovo kao u eri robne razmjene, jedni idu u posjet drugima, a svi, i jedni drugi kad-tad se u toj «proceduri» nađu u poziciji domaćina pa im je posao da ugošćuju onako kako je netko ugostio njih na sasvim drugom kraju svijeta.
Priča nije baš smišljeno nastala, gotovo da je rođena prirodnim putem u transformaciji nekadašnjih seoba naroda iz te prošlosti u suvremeni trend znatiželje i istraživanja na svim podrčjima, amaterski, profesionalno, svakako. Nije bitno, najvažnije da od toga žive i jedni i drugi, dakle radi se o grani gospodarstva koja jednostavno ne može izdahnuti.
Nema bankrota, stečaja, prinudne uprave, ovrhe… Ako se takvo što dogodi, onda je sigurno izmišljeno iz tko zna kojih interesa. Jer kako bi propao taj sustav općeljudskog prijateljstva u kojemu vulgarno rečeno vlasnik apartmana ili lučice, restorana ili veza na rivi, u jednom trenutku postane putnik koji na drugom kraju planete prerasta iz vlasnika u gosta. Reciprocitet je ostvaren.
BITKA ZA MRDUJU
Treba samo smišljati dobre ugođaje i događaje. Srednja Dalmacija je kao izmišljena za to. Evo uzmite samo nekoliko primjera, Hvar, Bol, Makarska, Trogir, Split, Vis, Komiža… Posvuda se nešto događa, a ljudi toga podneblja su i bez profesionalne deformacije skloni maštanju, vrckavosti… Zamislite samo tu ideju da se okupe stari tradicijski brodovi na velikoj fešti slaveći kulturu brodograditeljstva i tradiciju plovidbe pa se otisnu do 40 milja udaljene Palagruže kamo su nekad ribari odlazili na vesla, eventualno na jedra.
Ili se sjetite takve ideje da se svađaju dva otoka Brač i Šolta koja zatvaraju kanal pred Splitom i sastaju se u Splitskim vratima, fenomenalnom tjesnacu kroz koji prolaze svi brodovi, trajekti, katamarani i gliseri - a zašto se svađaju, čija je Mrduja. Otočić usred Splitskih vrata. I svake godine oni isplove sa flotama domaćih kaića, čamaca, barki pa razapnu konop i vežu ga za otočić. Dvije flote potežu konop i privlače otočić Mrduju k sebi, jer ni danas nije utvrđeno do kraja čija je Mrduja, je li ona vlasništvo otoka Brača ili otoka Šolte.
Po Srednjoj Dalmaciji doživjet ćete svašta, imate špilje, biciklističke staze, pustinju usred otoka Brača i iznad nje planinu Vidovu goru s koje se vidi cijeli Jadran. Imate plažu na Zlatnom ratu kod Bola na južnoj obali otoka Brača. Pa špilju Biševo ispred Komiže, udaljene otoke Jabuku, Svetac, Palagružu i Sušac gdje nema stanovnika ali žive ili svjetioničari ili osobenjaci, a na Jabuci nema baš nikoga.
SVECI I LJETA
Zato je zanimljivo kad tu ima i koncertnih događanja, u svakom malom mjestu priređuje se kulturno ljeto s umjetničkim priredbama, nekidan je na primjer slavljen Sveti Petar, jer je svaki svetac zaštitnik nekog gradića, a uz svakoga Sveca idu neke pučke svečanosti i blagodati, rituali, slavlja. Poznato je na primjer da su najbolje smokve petrovače, baš to bude o Svetome Petru.
A Sveti Petar je u biti ime mjesta Supetar. Radi se o gradiću preko puta Splita koji je tranzicijska luka za prekrasne destinacije na otoku Braču ali i dalje, prema drugim otocima. Zajamčen vam je provod i na Svetoga Ivana u mjestu Sutivan, ili na Svetoga Martina u mjestu Sumartin. I tako redom, ljetu nema kraja.