Evo krenulo ljeto 2017., iako još nije službeno, ono kalendarsko. Ali svejedno spektakularno starta sezona sa svim klimatskim prednostima Srednje Dalmacije i njenog dijela Jadrana. Na primjer na otoku Braču u Bolu i u njegovom Zlatnom ratu koji je sinonim za turizam uopće, a ne samo naš izlog privlačnog i originalnog turističkog kraja i raja – otvara se ljeto sa samog vrha Hrvatske.... Na Braču predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Tako suncem i morem ljeta 2017. blistaju otoci Vis, Hvar, Šolta, Veli i Mali Drvenik, niz prekrasnih gradića na obali Srednje Dalmacije od Trogira preko dalmatinske metropole Splita do Omiša i Makarske dalje prema jugu.

Najednom ode zima, pucaju vijesti i pogledi na nove događaje, a najlakše je to uočiti i po tome što je sezonu na neki način otvorila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja je svojom nazočnošću dala važnosti skupu turizma i ekonomije u Zlatnome ratu. Bol je desetljećima poznat po mnogim događanjima a u takve spadaju i teniske tradicije, okupljanja velikih imena ženskog tenisa, pa kulturna događanja vezana za umjetnički šarm Bola i njegove galerije Dešković, zatim niz drugih manifestacija mladosti i moderne umjetnosti poput festivala grafitera iz cijelog svijeta praćenog glazbenim točkama.

Srednja je Dalmacija planula najavom bogate 2017. Pa se nižu fešte na svim otocima, čak i one pučke ili sasvim otkačene poput Svjetskog prvenstva u berbi maslina koje se planira održati u Postirama na otoku Braču u ranoj jeseni, za jematve, kad se masline i beru. To je svakako izuzetno poseban događaj, nigdje još viđen.

Višani su također poznati po originalnosti pa se bave i kriketom ugošćavajući već tradicionalno engleske klubove kao domaćini na osnovu činjenice da i Vis ima svoj klub te vrsti. Ono što je najveća moda zadnjih ljeta jesu biciklisti, za njih se priređuju natjecanja, postoje specijalne biciklističke staze a čak i zemljopisne karte s ucrtanim stazama tako da se ta pojava nudi kao šansa za zimski turizam.

I Šolta je jedan od takvih otkačenih otoka koji se turistima može pohvaliti i s nojevima, ali i s marinom u Maslinici za rasne nautičare i jedriličare, u mjestu na zapadu otoka Šolte s arhipelagom malih otočića i hridi pogodnih za posebno ribarenje tipa Hemingway na panulu i na krupnije primjerke ribe. Odmah se tu svatko sjeti Big Game Fishinga, specijaliteta Komiže na Visu. A tada se povežete i na svjetski razvikanu našu hrvatsku i komišku falkušu, gajetu koja vam otkriva pučinske destinacije klase Palagruža kamo su se na višednevna ribarenja znali otisnuti povijesni viški ribari. Još starija i „do daske“ izvorna priča naslanja se na tu ribarsku tradiciju ona iskonska brodogradnja koja se kao posebna hrvatska kulturna baština prepoznaje u falkuši.  

Budućnost hrvatskog turizma i kulture uopće još je veći izazov svijetu i vremenu. Najnoviji hitovi srednjedalmatinskog turizma svakako su i gradovi na obali poput UNESCO-vog Trogira, pa Dioklecijanovog Splita, prastare Salone, te ostalih kulturnih središta Dalmacije. Kaštela su uz Makarsku rivijeru još jedno otkriće modernog turizma jer od Trogira do Splita, na relaciji od 30 km, niže se sedam malih mjesta niklih oko plemićkih starih ljetnikovaca. Od Kaštel Štafilića, preko Novog i Starog, zatim Lukšića, Kambelovca, Gomilice, do Sućurca... protežu se plaže žala i uz njih osobitih konoba i restorana tako da svaki putnik tu zastaje, ostaje ili se vraća, a sve više ih je koji se odlučuju i na život u Kaštelima, potpuno preseljenje iz inozemstva ili iz raznih susjedstava...

Zapamtite, Srednja Dalmacija nije samo avantura 2017. nego vas provocira vraćanje i ponovno istraživanje doživljaja koji vas osvaja zauvijek. Zato je osmišljen posao Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije koja nastavlja graditi luke i sveopće uvjete što veće sigurnosti plovidbe, pomorstva i kulture uživanja u moru onako kako povijest i tradicija ovoga podneblja nalažu u običajima srednjodalmatinske svakodnevice.